Gradski muzej Drniš osnovan je 1960. godine zahvaljujući trudu i zalaganju Nikole Adžije (1875.–1972.) koji je osigurao osnovne preduvjete za osnivanje muzeja – temeljni fond predmeta te prostor u svojoj rodnoj kući. Ostvarenju dugogodišnje želje o stvaranju muzeja pridonijela je velikodušna donacija Ivana Meštrovića (1883.–1962.), umjetnik je na traženje N. Adžije za Drniš predodredio gotovo tridesetak svojih djela – 17 skulptura i 8 slika.
Premda je muzej osnovan kao samostalna ustanova, dugo nije imao stručnoga djelatnika niti adekvatan prostor za izlaganje građe. Godine 1971. postaje sastavnica Centra za kulturu Drniš te mijenja naziv u Muzej Drniške krajine.
Povod gradnji prikladnih izložbenih dvorana bila je 100. obljetnica rođenja Ivana Meštrovića 1983. godine. Nažalost, nedugo potom uslijedio je Domovinski rat. Tijekom Domovinskog rata muzejska zgrada i fundus devastirani su, muzejska je knjižnica potpuno uništena, a velik broj Meštrovićevih djela i druge muzejske građe ukraden je.
Ovo ljeto je Grad Drniš za drniške studente ponudio nekoliko radnih mjesta koji se mogu obavljati preko studentskog servisa. Jedna od njih je i mlada Barbara Pulić, studentica 5. godine Umjetničke akademije u Splitu, smjer konzervacija – restauracija kamena, koja je danas započela s restauracijom Meštrovićevih Orača.
Ivan Meštrović (1883-1962), jedan je od najistaknutijih hrvatskih umjetnika prve polovice 20. stoljeća, a djelovao je kao kipar, slikar, arhitekt i pisac.
Meštrović potječe iz Otavica nedaleko Drniša, gdje je proveo djetinjstvo. Meštrovićeva djela danas su izložena diljem Hrvatske i svijeta, a značajan dio svojih radova umjetnik je posvetio i darovao zavičaju. Pokraj Otavica projektirao je i dao izgraditi Crkvu Presvetog Otkupitelja, grobnicu obitelji Meštrović, a u Otavicama se mogu vidjeti i druge njegove građevine (obiteljska kuća, škola, Antimalarična stanica).
Otvorenje izložbe je u ponedjeljak 12. srpnja 2021. godine u 20 sati u Gradskom muzeju Drniš.
Djela iz ciklusa šibenske umjetnica Zdenke Bilušić "More i gore" nastajala su u nesvakidašnjim okolnostima koje nam je priredila pandemije korona-virusa. Na nenametljiv način u djela su upisana samoća, izolacija i otuđenost na koju su nas primorale epidemiološke mjere. Međutim, suptilan komentar aktualnoga trenutka tek je jedan značenjski sloj, jer tema mora i planina kao stalna tema u umjetnosti uvijek evocira povratak čovjeka prirodi, povratak onome finome suživotu s okolinom u kojem čovjek može postati svjesniji sebe i svojega mjesta na svijetu.
Izložba će biti postavljena do 4. kolovoza 2021. Možete je razgledati u redovno vrijeme rada muzeja.
"Bus znanja" projekta kojemu je cilj bio popularizacija matematike, a realiziran je u suradnji Srednje škole Ivana Meštrovića Drniš, II. gimnazije Split i III. gimnazije Split. Započeo je u rujnu 2019. godine, a potrajao je cijelu školsku godinu. Idejna začetnica cijelog projekta je Olga Nerlović, profesorica matematike.
Plakate su osmislili učenici pod mentorstvom Olge Nerlović, Gabrijele Malenice i Zlate Bilandžije, Sande Ilić, Karmen Šesnić i Sanje Vitaljić, Mije Milun i Anastazije Pažanin. Plakati su bili postavljeni na oglasnom prostoru Prometovih autobusa, oglasno mjesto za potrebe projekta ustupila tvrtka "B1 plakati". Izmjenjivali su se svaka dva tjedna, a izrađeni su na hrvatskom i engleskom jeziku. Odabrane teme pokazale su kako zanimljivost i primjenjivost matematike ne zastarijeva.
Ovogodišnja Noć muzeja postala je digitalna, no mi ipak nećemo sasvim prijeći u virtualnu stvarnost, već našim posjetiteljima pripremamo jednu klasičnu muzejsku izložbu. Nema dežuranja do dugo u noć, nema koncerata, igraonica, foto i gastro kutaka - ali zato vam predstavljamo velikog umjetnika hrvatske umjetnosti naive - Ivana Lackovića Croatu.
U Zbirci suvremene umjetnosti 26 je djela Ivana Lackovića Croate, jednoga od najistaknutijih umjetnika hrvatske naivne umjetnosti. Pastoralnost i bajkovitost motiva na njegovim djelima često pobuđuju emotivne reakcije, posjetitelji lako urone u priču koju svojim umjetničkim stilom pripovijeda.
Katalog objavljujemo ovdje, a izložbu otvaramo u petak, 29.1.2021. povodom 16. Noći muzeja.
Izložba će se moći razgledati u naše redovno radno vrijeme (8-15 sati), a potrebno je pridržavati se epidemioloških mjera. Obavezno je nošenje maske, mjerenje temperature na ulazu i dezinfekcija ruku. U dvorani istovremeno može boraviti najviše 10 posjetitelja.
Otvorili smo izložbu "Drniš OBJEKTIV(NO)" i predstavili popratni katalog.
Izložba je nastala kao plod suradnje GMD-a, Foto kluba Šibenik i Foto kluba Knin te drniških zaljubljenika u fotografiju, a obuhvaća 29 fotografija od 17 autora. Autorica izložbe je viša kustosica Antonia Tomić, autor kataloga Mićo Samardžija koji je ujedno i predsjednik Foto kluba Knin.
U izložbu nas je uveo ranatelj muzeja Davor Gaurina, nakon njega je Željko Krnčević kao predsjednik Foto kluba Šibenik rekao nekoliko riječi o samome projektu suradnje te je pozvao drniške fotografe da se aktiviraju i osnuju vlastiti klub kako bi tako udruženi mogli dalje graditi drnišku fotografsku scenu. Nešto više o motivaciji za stvaranje ove fotografske izložbe rekla je autorica istaknuvši brojne amatere na drniškome području koji se uspješno bave fotografijom i koji zaslužuju platformu na kojoj će moći pokazati svoje radove. Iskazala je nadu da će ova izložba dati temelje za stvaranje tradicije redovite godišnje foto-izložbe u Gradskom muzeju Drniš.
U srijedu, 23. rujna 2020. godine u Gradskom muzeju Drniš otvorena je izložba "Etnografska baština kninskog područja kroz objektiv Andrije Matkovića", u organizaciji Gradskog muzeja Drniš u suradnji s Kninskim muzejem iz Knina.
Izložbu "Etnografija kninskog područja kroz objektiv Andrije Matkovića" priredila je etnografkinja Zoja Radić, kustosica iz Kninskog muzeja u Kninu. Izložba obuhvaća fotografije snimljene između 1930-ih i 1980-ih godina 20. stoljeća. Fotografije kao dokument vremena pokazuju koliko su podatna građa za etnografska istraživanja zbog količine informacija koje pohranjuje bilježivši vjerno prizor uhvaćen u realnome trenutku svojeg nastanka. Fotografija je istovremeno i muzejski predmet, eksponat vrijedan izlaganja koji mahom nailazi na jako dobru recepciju među publikom jer je kao medij pristupačna, jasna i lako čitljiva.
