Gradski muzej Drniš osnovan je 1960. godine zahvaljujući trudu i zalaganju Nikole Adžije (1875.–1972.) koji je osigurao osnovne preduvjete za osnivanje muzeja – temeljni fond predmeta te prostor u svojoj rodnoj kući. Ostvarenju dugogodišnje želje o stvaranju muzeja pridonijela je velikodušna donacija Ivana Meštrovića (1883.–1962.), umjetnik je na traženje N. Adžije za Drniš predodredio gotovo tridesetak svojih djela – 17 skulptura i 8 slika.
Premda je muzej osnovan kao samostalna ustanova, dugo nije imao stručnoga djelatnika niti adekvatan prostor za izlaganje građe. Godine 1971. postaje sastavnica Centra za kulturu Drniš te mijenja naziv u Muzej Drniške krajine.
Povod gradnji prikladnih izložbenih dvorana bila je 100. obljetnica rođenja Ivana Meštrovića 1983. godine. Nažalost, nedugo potom uslijedio je Domovinski rat. Tijekom Domovinskog rata muzejska zgrada i fundus devastirani su, muzejska je knjižnica potpuno uništena, a velik broj Meštrovićevih djela i druge muzejske građe ukraden je.
U petak, 08. studenog 2019. godine u 19 sati u Gradskom muzeju Drniš otvorena je izložba "Oružje u fundusu Gradskog muzeja Drniš", koju je priredio ravnatelj Davor Gaurina.
– Predstavit ćemo izbor iz fundusa oružja i vojne opreme koji posjedujemo. To su razni tipovi oružja koje se koristilo na drniškom i okolnom području. Najstariji primjerci su iz kamenog doba i to nekoliko vrhova kremenih strelica i kamene sjekire iz Pakova Sela i Siverića. Najstariji metalni predmeti iz zbirke oružja su ilirski brončani keltovi (šuplje sjekire) iz Trbounja, lokalitet Čupića gradina i ilirski brončani zakrivljeni nož (sika) iz Kričaka. Također imamo i rimsku olovnu tanad za praćke s lokaliteta Promona iznad sela Tepljuh.
Za petak, 08. studenog 2019. godine najavljeno je otvorenje izložbe "Oružje u fundusu Gradskog muzeja Drniš", koju je priredio ravnatelj Davor Gaurina.
– Predstavit ćemo izbor iz fundusa oružja i vojne opreme koji posjedujemo. To su razni tipovi oružja koje se koristilo na drniškom i okolnom području. Najstariji primjerci su iz kamenog doba i to nekoliko vrhova kremenih strelica i kamene sjekire iz Pakova Sela i Siverića. Najstariji metalni predmeti iz zbirke oružja su ilirski brončani keltovi (šuplje sjekire) iz Trbounja, lokalitet Čupića gradina i ilirski brončani zakrivljeni nož (sika) iz Kričaka. Također imamo i rimsku olovnu tanad za praćke s lokaliteta Promona iznad sela Tepljuh.
Od srednjevjekovnog oružja pokazat ćemo različite strelice i koplja te bojnu sjekiru i kamene topovske kugle s drniške Gradine.
Iz ratova protiv Turaka pokazat ćemo željezni prsni oklop, mač tipa spada i kubure. Zatim tu su pištolji, puške, puškomitraljezi i sablje iz vremena Austro-ugarske, Kraljevine Jugoslavije, SFRJ sve do Domovinskog rata. Uz to pokazujemo i zanimljive komade vojne opreme iz raznih povijesnih perioda, najavio je izložbu za Radio Drniš ravnatelj Gaurina.
9. kolovoza 2019. godine u 20 sati u Gradskom muzeju Drniš otvorena je izložba naziva "Čudo sreće/The Miracle of Happiness" koju je svojim sugrađanima Silvija Sunara priredila u sklopu Drniškog ljeta 2019. godine.
Njezin stvaralački opus je već svima jako dobro poznat, izlagala je i izvan granica Lijepe Naše. Mali dio rječite recenzije Zdenke Bilušić otkriva kako stručno oko poima njezino stvaralaštvo:
"Mozaici Silvije Sunara bogati su znakovima i simbolima, vrlo individualno oblikovani i prepoznatljivi. Oni u sebi nose dašak Meštrovićeve estetike i secesijskog sklada. Jednostavne kompozicije i snažni ritmovi u suglasju su s duboko intimnom, a opet općerazumljivom poezijom koju iz njih čitamo. Činjenica da je rođena Drnišanka i da ju je neposredan i živ dodir s Meštrovićevim Vrelom života, Majkom s djetetom, Oračima, Sv. Rokom... nadahnjivao od djetinjstva učinio je upravo taj estetski kod nezaobilaznom uporišnom točkom u njenom radu. Njena ukorijenjenost u lokalnu tradiciju očituje se i u sklonosti stiliziranim, grafički čistim formama poput onih s elemenata narodne nošnje. S druge strane završiti slikarstvo na splitskoj Umjetničkoj akademiji u klasi profesora Gorkog Žuvele značilo je primiti čvrste temelje, prije svega u poticajnom smislu."
Silvija Sunara svojim je sugrađanima u sklopu Drniškog ljeta 2019. godine priredila izložbu naziva "Čudo sreće/The Miracle of Happiness". Otvorenje izložbe je 9. kolovoza 2019. godine u 20 sati u Gradskom muzeju Drniš.
Njezin stvaralački opus je već svima jako dobro poznat, izlagala je i izvan granica Lijepe Naše. Mali dio rječite recenzije Zdenke Bilušić otkriva kako stručno oko poima njezino stvaralaštvo:
"Mozaici Silvije Sunara bogati su znakovima i simbolima, vrlo individualno oblikovani i prepoznatljivi. Oni u sebi nose dašak Meštrovićeve estetike i secesijskog sklada. Jednostavne kompozicije i snažni ritmovi u suglasju su s duboko intimnom, a opet općerazumljivom poezijom koju iz njih čitamo. Činjenica da je rođena Drnišanka i da ju je neposredan i živ dodir s Meštrovićevim Vrelom života, Majkom s djetetom, Oračima, Sv. Rokom... nadahnjivao od djetinjstva učinio je upravo taj estetski kod nezaobilaznom uporišnom točkom u njenom radu. Njena ukorijenjenost u lokalnu tradiciju očituje se i u sklonosti stiliziranim, grafički čistim formama poput onih s elemenata narodne nošnje. S druge strane završiti slikarstvo na splitskoj Umjetničkoj akademiji u klasi profesora Gorkog Žuvele značilo je primiti čvrste temelje, prije svega u poticajnom smislu."
Pridružite nam se na otvorenju izložbe, dođite vidjeti što je novo proizašlo iz Sivlijina atelijera, na koji su se način i u kakvim koreografijama rasplesala raznobojna stakalca. Ljeskanje sjajnih površina, prelijevanje boja preko razigranih oblika izmamit će i u vama čudo sreće!
Ususret obilježavanju obljetnice vojno-redarstvene operacije "Oluja", Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja priredili smo izložbu izabranih pjesama i grafika Ante Sardelića iz mape naziva "Vječna domovina" koja je nastajala u jeku vihora Domovinskog rata i netom nakon velike pobjede i povratka prognanog stanovništa na njihova ognjišta.
Naslov izložbe preuzet je s jedne od grafika reljefno otisnute na bijelom listu papira s prikazom golubice koja izvire iz šahovnice i pletera i drži grančicu masline, a sam naslov "Zrno slobode" otisnut je na glagoljici.
Ante Sardečić koristi različite motive, segmentirajući pojedine dijelove i vežući ih u cjeline pomoću hrvatskih nacionalnih simbola - trobojnice, šahovnice, pletera i glagoljice. Motivi se ponavljaju, ali ih varira na različite načine, akcentuirajući nacionalnu, domoljubnu simboliku, no spretno izbjegava banaliziranje i klišeizaciju. Grafikama pridružuje domoljubne pjesme istoga naziva, neke su i uglazbljene.
Gradski muzej Drniš priređuje izložbu mlade šibenske umjetnice Nevene Petre Piližota koja se svojim radom već uspjela afirmirati u umjetničkom svijetu. Izložbu otvaramo u srijedu, 19. lipnja u 20 sati, a djela će biti izložena do 17. srpnja 2019. godine.
Izložba naziva "Otoci" niz je slika većih i manjih formata, u tehnici ulje na lesonitu, akvarel i crtež na papiru, koje kroz temu otoka utjelovljuju duboko kontemplativno promišljanje o čovjeku, njegovu mjestu u svijetu i silnicama koje se isprepleću među ljudima i međusobno ih zbližavaju, odnosno udaljuju.
Predgovore za izložbe piše sama umjetnica, tekst u kojem otkriva izvore svojega nadahnuća i promišljanja koja prethode umjetničkim djelima sastavni je dio izložbenog koncepta.
Iz predgovora:"Čovjek nekamo žuri, a sve je sporiji. Čovjek sluša, a ne čuje; gleda, a ne vidi.
"Umjetničko djelo jest težnja k jedinstvenosti i potvrđuje se kao cjelovitost, apsolutnost, a istodobno pripada sustavu zamršenih odnosa. Ono izražava nadmoćno i slobodno sanjarenje, ali se u njemu, isto tako, sabiru i energije civilizacija." (Henri Focillon)
