Pozivamo vas na promociju edukativne ilustrirane knjižice o životu i djelu najvećega umjetnika koji je potekao iz našega kraja - Ivana Meštrovića.
Predstavljanje će se održati u četvrtak 16. siječnja 2020. godine, u 17 sati, u prostorijama Gradskog muzeja Drniš.
"Ivanovo blago u Drnišu" je ilustrirana edukativna knjižica nastala kao plod suradnje djelatnika Gradskog muzeja Drniš i studija za grafičku obradu i produkciju "Smak - smart media knowledge", Zagreb. Knjižica je izrađena kako bi se djeci osnovnoškolske dobi približila umjetnička ostavština Ivana Meštrovića u našem muzeju i gradu. Tekst i zadatke osmislile su Antonia Tomić (GMD), Zrinka Ostović (SMAK) i Valentina Dominić (SMAK), a ilustracije je izradila Zrinka Ostović (SMAK).
Predstavljači će biti kreatori knjižice, a veselom pjesmom će nam se pridružiti i dječji zbor "Grdelini" sa svojim voditeljicama Renatom Gaurina i Teom Marin.
Za petak, 08. studenog 2019. godine najavljeno je otvorenje izložbe "Oružje u fundusu Gradskog muzeja Drniš", koju je priredio ravnatelj Davor Gaurina.
– Predstavit ćemo izbor iz fundusa oružja i vojne opreme koji posjedujemo. To su razni tipovi oružja koje se koristilo na drniškom i okolnom području. Najstariji primjerci su iz kamenog doba i to nekoliko vrhova kremenih strelica i kamene sjekire iz Pakova Sela i Siverića. Najstariji metalni predmeti iz zbirke oružja su ilirski brončani keltovi (šuplje sjekire) iz Trbounja, lokalitet Čupića gradina i ilirski brončani zakrivljeni nož (sika) iz Kričaka. Također imamo i rimsku olovnu tanad za praćke s lokaliteta Promona iznad sela Tepljuh.
Od srednjevjekovnog oružja pokazat ćemo različite strelice i koplja te bojnu sjekiru i kamene topovske kugle s drniške Gradine.
Iz ratova protiv Turaka pokazat ćemo željezni prsni oklop, mač tipa spada i kubure. Zatim tu su pištolji, puške, puškomitraljezi i sablje iz vremena Austro-ugarske, Kraljevine Jugoslavije, SFRJ sve do Domovinskog rata. Uz to pokazujemo i zanimljive komade vojne opreme iz raznih povijesnih perioda, najavio je izložbu za Radio Drniš ravnatelj Gaurina.
Silvija Sunara svojim je sugrađanima u sklopu Drniškog ljeta 2019. godine priredila izložbu naziva "Čudo sreće/The Miracle of Happiness". Otvorenje izložbe je 9. kolovoza 2019. godine u 20 sati u Gradskom muzeju Drniš.
Njezin stvaralački opus je već svima jako dobro poznat, izlagala je i izvan granica Lijepe Naše. Mali dio rječite recenzije Zdenke Bilušić otkriva kako stručno oko poima njezino stvaralaštvo:
"Mozaici Silvije Sunara bogati su znakovima i simbolima, vrlo individualno oblikovani i prepoznatljivi. Oni u sebi nose dašak Meštrovićeve estetike i secesijskog sklada. Jednostavne kompozicije i snažni ritmovi u suglasju su s duboko intimnom, a opet općerazumljivom poezijom koju iz njih čitamo. Činjenica da je rođena Drnišanka i da ju je neposredan i živ dodir s Meštrovićevim Vrelom života, Majkom s djetetom, Oračima, Sv. Rokom... nadahnjivao od djetinjstva učinio je upravo taj estetski kod nezaobilaznom uporišnom točkom u njenom radu. Njena ukorijenjenost u lokalnu tradiciju očituje se i u sklonosti stiliziranim, grafički čistim formama poput onih s elemenata narodne nošnje. S druge strane završiti slikarstvo na splitskoj Umjetničkoj akademiji u klasi profesora Gorkog Žuvele značilo je primiti čvrste temelje, prije svega u poticajnom smislu."
Pridružite nam se na otvorenju izložbe, dođite vidjeti što je novo proizašlo iz Sivlijina atelijera, na koji su se način i u kakvim koreografijama rasplesala raznobojna stakalca. Ljeskanje sjajnih površina, prelijevanje boja preko razigranih oblika izmamit će i u vama čudo sreće!
Gradski muzej Drniš priređuje izložbu mlade šibenske umjetnice Nevene Petre Piližota koja se svojim radom već uspjela afirmirati u umjetničkom svijetu. Izložbu otvaramo u srijedu, 19. lipnja u 20 sati, a djela će biti izložena do 17. srpnja 2019. godine.
Izložba naziva "Otoci" niz je slika većih i manjih formata, u tehnici ulje na lesonitu, akvarel i crtež na papiru, koje kroz temu otoka utjelovljuju duboko kontemplativno promišljanje o čovjeku, njegovu mjestu u svijetu i silnicama koje se isprepleću među ljudima i međusobno ih zbližavaju, odnosno udaljuju.
Predgovore za izložbe piše sama umjetnica, tekst u kojem otkriva izvore svojega nadahnuća i promišljanja koja prethode umjetničkim djelima sastavni je dio izložbenog koncepta.
Iz predgovora:"Čovjek nekamo žuri, a sve je sporiji. Čovjek sluša, a ne čuje; gleda, a ne vidi.
"Umjetničko djelo jest težnja k jedinstvenosti i potvrđuje se kao cjelovitost, apsolutnost, a istodobno pripada sustavu zamršenih odnosa. Ono izražava nadmoćno i slobodno sanjarenje, ali se u njemu, isto tako, sabiru i energije civilizacija." (Henri Focillon)
